четвртак, 7. јануар 2010.

ŽIVOT PČELE

Prvo leglo:
Kod nas negovanje legla obično počinje u januaru ili u početku februara,dok se u košnici još vodi borba s hladnoćom.Matica polaže jaja u pripremljene ćelije u najtoplijem delu klubeta u kome je u to doba toplota preko 32"C Prvog dana matica snese mali broj jaja svega 10-20.Sve zaležene čelije čine jednu celinu--mali krug.Drugog dana matica povečava ovaj krug,polažući
jaja u susedne ćelije.Tako se iz dana u dan povećava krug legla.Matica se ne zadržava samo na jednom satu već prelazi na susedni,čijim se ćelijama pristupa iz iste ulice.Zatim ako nema kakve smetnje,prelazi u susednu ulicu,gde u najtoplijem delu i na isti način polaže jaja.

Posle tri dana od dana kad matica snese jaje izlegu se prvo larve a posle devet dana,pošto larva toliko poraste da svaka ispuni svoju ćeliju,pčele radilice ih poklope poroznim poklopcem.Tad se oko poklopljenih ćelija sa starijim larvama do njih sa mladjima i najzad ćelije sa jajima Posle tri nedelje iz prvih zaleženih ćelija izlaze,radjaju se prve mlade pčele.Od tada se svakog dana radjaju nove grupe mladih pčeva sve brojnije i brojnije.Prvo leglo i prve mlade pčele kazuju da je nova sezona počela i da se počelo pčelinje društvo obnavlja.
Sve prazne ćelije iz kojih su izašle mlade pčele odmah se čiste i glačaju da bih ih matica ponovo zalegle.

субота, 2. јануар 2010.

PČELINJE DRUŠTVO U TOKU GODINE

Pčelinje društvo pre početka sezone-
Pčelinje društvo pre početka sezone ima maticu i 10.000 do 30.000 pčela radilica .U to vreme ona je u klubetu,koje obično zuzima 4-7 uličica gnezda,odnosno odnosno 5-8 satova.Na svakom satu s jedne i druge strane u gornjem delu u vidu polukruga ,nalazi se 1.5-2 kg.meda.U donjem delu mednog venca,pod medom ili bez meda je cvetni prašak .Izmedju satova i u ćelijama ovih nalaze se pčele,zahvatajući gore i sa strane nešto meda .Na središnjem satu je obično matica.Pčele su u klubetu zaštičene od hladnoče koja u to vreme može da bude vrlo velika.U to doba pčele nemaju mnogo posla,hrane se,proizvode i odrzavaju toplotu da bi održali život svoje zajednice.

Proizvodnja i održavanje toplote-
Pčele spadaju u red hladnokrvnih životinja kod kojih je toplota organizma promenljiva i zavisna od tempetrature okoline.Po pravilu,toplota organizma je nešto viša od toplote okoline.Izuzetak čine samo one hladnokrvne životinje koje imaju vlastitu kožu a okružerne vazduhom.Te životinje temperaturu organizma imaju nešto nižu od temperature okolnog vazduha.
Razlika izmedju toplote tela hladnokrvnih životinja i okolnog vazduha je rezultat mišićnog rada tih životinja.Takav je slučaj i kod pčelapa bilo da one proizvode toplotu pojedinačno ili kolektivno u svom gnezdu.
Najniža temperatura na kojoj pojedinačna pčela pokreče mišiće nogu je 7.2"C Ispod te temperature pčela ubrzo postaje nepokretna i bude izložena ubitačnom dejstvu hladnoće.Mišići krila su nepokretni već na temperaturi ispod 10"C.Najviša temperatura na kojoj pčele mogu da rade i žive nije tačno utvrdjena ali je sigurno iznad 49"C.
Što vredi za pojedinačne pčele vredi i za pčelinju zajednicu,bilo da zauzima celo gnezdo,bilo samo deo gnezda zbijenog u zimsko klube.Da bi moglo da živi i normalno upotrebljava svoje organe ona mora da ima okolinu s temperaturom najmanje iznad 10"C Druge životinje koje nemogu da izdrže hladnoču sele se u toplije krajeve ili na nekom skrivenom mestu prespavaju zimu.Pčele ne čine ni jedno ni drugo,one se razlikuju od svih ostalih životinja za vreme za vreme sezone pripreme rezerve hrane a kad nastupi zima one stvaraju toplu okolinu Temperatura te okoline nije jednolika i zavisi s jedne strane od toplote spoljašnje okoline a s druge strane od potrebe samog društva.Kad se neguje leglo,u gnezdu je temperatura oko 32"C i retko prelazi 36"C.Toplota u pčelinjem gnezdu retko je kad jednaka toploti spoljašnje okoline.Ona je u najviše slučajeva ili veća ili manja od spoljašnje temperature.Pčele su sposobne da sebi obezbede okolinu i topliju i hladniju od toplote spoljašnje okoline.
Kad ne neguju leglo a spoljašnja temperatura je iznad 13"C pčele neproizvode toplotu.Tad uglavnom miruju.Tako je u pčelinjem društvu u jeden obično oko polovine oktombra,kad se iz satnih ćelija izvelo poslednje leglo.Perijod mirovanja traje sve dok spoljašnja temperatura ne spadne ispod 13"C Čim do toga dodje dotadašnji mir u košnici nestaje.Pčele se zbijaju i obrazuju zimsko klube u kojem radom mišića proizvode toplotu.Da se proizvedena toplota nebi brzo gubila spoljašnji delovi pčelinjeg klubeta zu naročito zbijena Oni čine solidan omotač koji nedozvoljava mešanje toplog i hladnog vazduha.Omotač ima dva sloja koji obrazuju pčele radilice isturahem brbuha u polje i zbijanjem grudi pri čemu se mnogobrojne dlačive tako izukrštaju i slože da potpuno odvoje topao vazduh od hladnog.Glave se nalaze u toplom delu klubeta a trbusi u hladnom delu gnezda.Pčele u omotaču su u stalnom micanju i kretanju smenjujući se s vremena na vreme s onima iz unutrašnjeg dela klubeta.
Na opadanju spoljašnje temperature pčelinje klube odgovara jačim zbijanjem i većim aktivnošću što ima za posledicu porast temperature u klubetu i obrnuto na podizanje spoljašnje temperaturepčelinje klube odgovara proširenjem klubeta i umanjenjem aktivnosti pčela radilica što ima za posledicu opadanja temperature u klubetu Ovaj zakon važi dok pčela nepočne vsa odgajanjem legla.Od tada spoljašnja temperatura ima uticaj na obim klubeta i aktivnost pčela ali nedolazi do opadanja toplote u granicama pčelinjeg klubeta.Toplota se manje-više održava na stalnom nivou dokle god se u pčelinjem društvu izvodi leglo.Ako je spoljna temperatura manja pčele proizvode i održavaju toplotu na nivou od oko 32"C Ako je pak spoljašnja temperatura viša,pčele lepezanjem i donošenjem vode rashladjuje gnezdo i na taj način smanjuje njegovu toplotu.
Prvo leglo-